Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru 2

četvrtak, 11.09.2008.

DRUGA GODINA-Građansko pravo-skraćeno

OBVEZNO PRAVO
- je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena da od druge strane (dužnika) traži neku činidbu, a ona je dužna tu činidbu izvršiti

PRAVNI SUBJEKT= nositelj prava i obveza
PRAVNA SPOSOBNOST= svojstvo biti nositelj prava i obveza

POSLOVNA SPOSOBNOST= svojstvo da se vlastitim aktivitetom, dakle vlastitim očitovanjima volje stječu prava i obveze.
DELIKTNA SPOSOBNOST (uračunljivost, ubrojivost) = svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja
Pravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti. TO SU SVOJSTVA. Osoba se može odreći svojih subjektivnih prava, ali svojstava ne.

PRAVNA OSNOVA
Ř činjenica iz koje nastaje subjektivno pravo
SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO
Ř skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog prava
FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA
Ř njima izražavamo međusobni odnos subjekata u određenom građanskopravnom odnosu.
VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU
a)
APSOLUTNA PRAVA =



RELATIVNA PRAVA =
ona subjektivna građanska prava koja djeluju protiv svakoga ili erga omnes (pravo vlasništva i ostala stvarna prava)


ona prava koja djeluju između točno određenih strana

b)

PRENOSIVA PRAVA =



NEPRENOSIVA PRAVA =
ona subjektivna građanska prava koja se mogu neograničeno prenositi s jednog na druge subjekte

ona subjektivna građanska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na drugi (npr. osobne služnosti – pravo plodouživanja, pravo uporabe, pravo stanovanja)

c)
GLAVNA PRAVA =

SPOREDNA PRAVA=
ono koje je temelj posla

kad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog građanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava (npr. pravo na kamate, pravo na ugovornu kaznu, pravo na troškove)

d)
PREOBRAŽAJNA PRAVA =
(POTESTATIVNO PRAVO ILI PRAVNA MOĆ)
ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okonča građanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegovog pristanka
1) preobražajna prava nastanka – prihvat ponude, pravo prvokupa
2) preobražajna prava promjene – kod akreditivnih obveza pravo na izbor; sniženje cijene ili raskid ugovora kod materijalnih nedostataka stvari
3) preobražajna prava prestanka – otkaz ugovora, opoziv uopće

PREOBRAŽAJNA PRAVA mogu nastati na osnovi ugovora ili zakona. Jedna od karakteristika jest da su vezane za rok prekluzivnog karaktera i ne ostvare li se u tom roku, prestaju.












VI. OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNIH ODNOSA



STVARI ČINIDBE IMOVINA

II. ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE


1. ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE = svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik temeljem nekog obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku
2. KARAKTERISTIKE ČINIDBE
Ř mora biti ljudska radnja (manifestacija čovjekovog propuštanja ili djelatnosti; pokreti automata = ra-dnje vlasnika automata)
Ř činidba mora biti moguća – objektivno moguća (ako nije objektivno moguća – obveza nije niti nastala)
Ř činidba mora biti pravno dopuštena (ako se ne protivi ustavu, prisilnim propisima i moralu)
Ř činidba mora biti određena ili bar odrediva
a) određena je ako je točno označena, invidualizirana
b) neodređene činidbe jesu:
- alternativne – kod kojih duguje dužnik dvije ili više činidba, ali čim ispuni jednu, oslobađa se ostalih
- fakultativne – duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno izvršiti neku drugu činidbu da bi se oslobodio obveze
- generičke činidbe – sadržaj odnosno objekt činidbe je određen samo po vrsti. Dužnik se oslobađa obveze davanjem određene stvari unutar vrste (npr. 100 kg kukuruza)
3) SADRŽAJ ČINIDBE
A) DAVANJE (dare) = činidba davanja stvari, dužnik je dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo stvarno pravno na stvari. Objekt činidbe je stvar

B) ČINJENJE (facere) =
činidba rada; činidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomoć mehaničkih sredstava ili bez njih.


OBJEKT ČINIDBE FUNKCIJA RADA ( na njoj se temelji ugovor o službi)

REZULTAT RADA (na rezultatima rada temelje se ugovori o djelu)
C) PROPUŠTANJE (non facere) = neizvršavanje određenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obveznom odnosu = uvijek je to propuštanje vlastite radnje.
D) TRPLJENJE (pati) = nesprečavanje tuđe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti, da se ne nalazimo u obveznom odnosu
VII. PRAVNI POSLOVI

1. PRAVNI POSAO

PRAVNI POSAO = stranačko očitovanje volje, koje samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, prestanak ili promjena nekog građanskopravnog odnosa.

KARAKTERISTIKE OBVEZNO PRAVNIH UGOVORA:
1) njima se zasnivaju obveze i protuobveze
2) načelo stranačke dispozitivnosti i autonomije
3) nastaju prihvatom ponude

3 VRSTE POSLOVA
- obveznopravni ugovori
- POSLOVI ZA GOTOVO – izmjena činidbe i protučinidbe – REALNA KUPOPRODAJA tu se plaćanje cijene presumira. Protudokaz leži na prodavatelju. Ako dokaže da cijena nije plaćena, ne može tražiti plaćanje, već samo vraćanje stvari.
- POSLOVI RASPOLAGANJA – raspolaganje subjektivnim pravima = CESIJA

KARAKTERISTIKA PRAVNIH POSLOVA
- NASTUPAJU STRANAČKIM OČITOVANJIMA VOLJE (izuzetak ugovor u režimu kapare nije nastao sporazumom, već davanjem kapare) – čl. 79. st.1. ZOO. Svaki konsenzualan ugovor zaključen u režimu kapare postaje REALNI UGOVOR.
- proizvodi određeni pravni učinak ( postanak, prestanak ili promjenu nekog pravnog odnosa)
- pravni učinak mora biti dopušten (Delikt nije pravni posao)

2. VRSTE PRAVNIH POSLOVA


JEDNOSTRANI PRAVNI POSAO - nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (oporuka, ponuda kad stigne prihvatitelju)
1.


DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI - nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju stranaka koje stoje jedna nasuprot drugoj
Dvostrani pravni poslovi = ugovori

JEDNOSTRANOOBVEZNI – jedna strana vjerovnik, a druga dužnik – posudba

DVOSTRANOOBVEZNI – svaka strana istodobno i dužnik i vjerovnik (kupoprodaja)


PRAVNI POSLOVI MEĐU ŽIVIMA - učinak nastupa još za života stranaka (posudba)
2.

PRAVNI POSLOVI ZA SLUČAJ SMRTI - pravni učinak nastupa tek nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (darovanje za slučaj smrti)


NAPLATNI (ONEROZNI) - za činidbu se taži protučinidba (kupoprodaja)
3.

BESPLATNI (LUKRATIVNI) - za činidbu se ne traži i ne daje protučinidba (darovanje)


KOMUTATIVNI = oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja bile poznate međusobne činidbe i stranačke uloge (kupoprodaja)
4.

ALEATORNI = pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka, ponekad niti njihove stranačke uloge, već se to čini zavisnim od nekog neizvjesnog događaja (OKLADA, IGRA)

RAZLIKE

ALEATORNI PRAVNI POSLOVI
sadržaj ugovora zavisi od BUDUĆIH DOGAĐAJA POSLOVI S UVJETOM
prava i obveze stranaka poznate u vrijeme sklapanja ugovora, ali NASTANAK UGOVORA ZAVISI OD NEKOG BUDU-ĆEG DOGAĐAJA


KAUZALNI PRAVNI POSLOVI = kauza (gospodarska svrha) koja se želi postići pravnim poslom, naznačena je kao BITAN element pravnog posla (POSUDBA)
5.


APSTRAKTNI PRAVNI POSAO = cilj posla se ne vidi iz samog posla (mjenični posao)


FORMALNI = oni za koje je oblik određen bilo propisom, bilo po odredbi stranaka
6.

NEFORMALNI = za njih nije određen neki obvezatan oblik


3. SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA

ODREĐENI PROPISOM – objektivno bitni
A) BITNI SASTOJCI PRAVNIH POSLOVA
PONEKAD IH STRANKE ODREĐUJU – subjektivno bitni
važni za određeni tip pravnog posla

B) PRIRODNI SASTOJCI
- određuju se propisom, ali ih stranke mogu IZRIJEKOM isključiti i odrediti drugačije ( ius dispozitivum)
- to su sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla

C) NUZGREDNI SASTOJCI
- vrijede samo ako ih stranke ugovore. Bez njih se može. To su uvjet, rok i nalog.

4. UVJET

UVJET = nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu, kojim stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke buduće i neizvjesne okolnosti.

čl. 74. ZOO: Ugovor je sklopljen pod uvjetom, ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne činjenice.


5. VRSTE UVJETA

I. PRAVI UVJETI II. NEPRAVI UVJETI
- odgodni (suspenzivni)
- raskidni (rezolutivni)
- afirmativni
- negativni
- potestativan
- kauzalan
- mikstni (mješoviti) - nužni
- pravni
- nemogući
- nedopušteni
- nemoralni

I. PRAVI UVJETI:
1. ODGODNI (suspenzivni) = odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. Ako se ispuni, nastaje učinak pravnog posla, ako ne, ne čl. 74. st. 1. ZOO (npr. dat ću ti knjigu ako položiš ispit)
2. RASKIDNI (rezolutivni) = raskida, uništava učinak pravnog posla u času kad nastupi ona buduća, neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet (npr. darujem ti knjigu, ali ako padneš na ispitu, trebaš mi je vratiti)
3. AFIRMATIVAN je onaj uvjet koji traži da se nešto dogodi (ako pooreš njivu, dat ću ti sladoled)
4. NEGATIVAN je onaj uvjet koji traži da se nešto ne dogodi (ako se ne oženiš …
5. POTESTATIVAN je onaj uvjet kod kojega je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisan o volji i odluci uvjetno ovlaštenog – ako sutra otputuješ
6. KAUZALNI = onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji nekog trećeg (ako bude lijepo vrijeme, ako Filip dođe)
7. MIKSTNI ili MJEŠOVITI = onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i o nekom vanjskom događaju ili radnji treće osobe (ako se oženiš Maricom Hrdalom)

II. NEPRAVI UVJETI
1. NUŽNI – jest onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi jest buduća, ali nije neizvjesna. Sigurno je da će okolnost nastupiti npr. Ako N.N umre
2. PRAVNI UVJET (nije uvjet) nego jedna od pretpostavaka potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa (npr. kupit ću ti auto, pod uvjetom da ti odgovaraš za štetu koju njime počiniš)
3. NEMOGUĆI UVJET – onaj koji se ne može ostvariti niti fizički niti pravno (ako dotakneš prstom vrh oblaka – fizička mogućnost, ako kupiš Jadransko more – pravna mogućnost)
4. NEDOPUŠTEN UVJET – onaj koji je protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja ili prisilnim propisima
5. NEMORALAN UVJET = uvjet koji je protivan moralu društva (takav uvjet je u našem pravu isto vrijeme i nedopušten)


6. DJELOVANJE UVJETA

Djelovanje uvjeta promatra se kroz 2 razdoblja:
1) VRIJEME PENDENCIJE = razdoblje koje započinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni odn. izjalovi
• Ako je pravni posao nastao pod suspenzivnim uvjetom, tada je nastao pravni posao, ali je odgođen njegov učinak.

• Čl. 211. ZOO – “Tko izvrši isplatu, znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, izuzev, ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu
• Prema tome ono što je dano ili plaćeno za vrijeme pendencije može se tražiti natrag prije ispunjenja uvjeta. Isto tako se može tražiti natrag dano ili plaćeno i u slučaju ako se uvjet osujeti odn. izjalovi.

• Najvažnija obveza uvjetno opterećenog za vrijeme pendencije jest da se mora ostaviti svega što bi moglo dovesti do osujećenja uvjeta.
• Čl. 74. ZOO – fikcija ispunjenja “Smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji jest teret određen”.

• u vrijeme PENDENCIJE po ZOO, uvjetno ovlašteni ima pravo osiguranja uvjetnog prava.
Čl. 46. ZOO = “Ako je ugovor sklopljen po odgodnim uvjetom, vjerovnik, čije je pravo uvjetovano, može zahtijevati odgovarajuće osiguranje tog prava, ako je njegovo ostvarenje ugroženo.”

2) ISPUNJENJE UVJETA – uvjet je ispunjen kada se dogodila, odn. kad je nastala ona okolnost koja je bila predviđena u dispoziciji.
• Ispunjenje uvjeta = KRAJ PENDENCIJE
• Uvjet je odlučen i kad se izjalovio (tj. nije ispunjen)
• Afirmativan uvjet se ispunio kad je nastao događaj koji je bio predviđen kao uvjet
• Negativan se uvjet ispunio ako nije nastao događaj koji je bio predviđen kao uvjet, a izvjesno je da se neće dogoditi

• Ispunjenjem suspenzivnog uvjeta automatski nastaju učinci sklopljenog pravnog posla.
- Nitko ne može podići tužbu na ispunjenje suspenzivnog uvjeta
- Uvjet odgađa, ali ne sili.

• Ispunjenjem REZOLUTIVNOG UVJETA prestaju učinci pravnog posla.
Ako je netko nekome nešto dao, može tražiti povrat stvari ili tražiti REVINDIKACIJOM, jer u našem pravu ispunjenje rezolutivnog uvjeta ima stvarnopravni karakter.
Međutim ako je treći bio pošten, tada se od njega ne može tražiti povrat, radi zaštite načela poštenja i povjerenja u prometu.
• Ima pravnih poslova koji ne podnose uvjete. Dodavanje uvjeta, tim poslovima = nevaljanost ugovora, ali se u najboljem slučaju, takvi uvjeti uzimaju ex lege, kao da nisu dodani.

7. ROK (dies)

ROK je uzgredna odredba dodana pravnom poslu kojim se učinak pravnog posla ograničuje vremenom, tj. učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do doređenog vremena.

VRSTE ROKOVA:
POČETNI - učinak pravnog posla počinje od određenog vremena (npr. iznajmljujem ti stan od 1.1.2000)
1.
ZAVRŠNI - pravni posao prestaje važiti nakon isteka određenog roka (iznajmljujem ti stan do 1.1.2001.

JEDNOSTAVNI - rokovi kod kojih nema neizvjesnosti (određuju se kalendarski odn. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi – npr. 1. rujna 2000.g.

SLOŽENI- oni rokovi koji u sebi sadrže elemente neizvjesnosti . Zbog te neizvjesnosti smatraju se uvjetima.

kao dan za koji je izvjesno da će se dogoditi, ali neizvjesno kada (npr. dan nečije smrti)

kao dan za koji je neizvjesno hoće li se dogoditi, ali se zna ako se dogodi, kad će se dogoditi (npr. za tvoj 26. rođendan)

kao dan za koji je neizvjesno hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi (npr. na dan završetka tvog studija


8. NALOG ILI NAMET (Modus)

NALOG ili NAMET = uzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju nameću neke dužnosti
• Za činidbu se ne traži protučinidba, ali je na izvjestan način smanjenje onoga što je stjecatelj odbio temeljem besplatnog pravnog posla.

• Može se dodati besplatnim pravnim poslovima među živima ili pravnim poslovima za slučaj smrti.

• Darovanje ® + modus
Darujem ti 3.000 kn, ali moraš otići na oporavak u toplice

• Ako primatelj ne ispuni modus, moguće su dvije solucije
a) da onaj kji je dao modus, tuži na ispunjenje modusa
b) da traži vraćanje onoga što je primatelju dao s modusom




11. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA

ZOO - čl. 25. st. 3. – PRETPOSTAVKE VALJANOSTI:
1) pravna i poslovna sposobnost subjekta
2) valjano i suglasno očitovanje volje
MANE VOLJE = nesklad između volje i očitovanja
3) moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba
4) dopuštena osnova
OSNOVA = cilj kojem stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora.
5) ponekad određeni oblik pravnog posla

1. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI = pravni učinci koje zakon nadovezuje na nevaljane pravne poslove.
TO SU: - obveza restitucije - povrat u prijašnje stanje, vraćanje stvari, a ako to nije moguće, odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

-oduzimanje primljenog u korist općine - sud može odlučiti da druga strana preda općini, na čijem teritoriju ona ima sjedište odn. prebivalište, sve ono što je primila na osnovi zabranjenog pravnog posla.
- odgovornost za štetu - snosi je strana koja je kriva za sklapanje ništavog posla.
Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništavosti posla znala ili prema okolnostima morala znati za postojanje ništavosti.

3. POSLJEDICE PONIŠTENJA

RAZLIKE NIŠTAVNI I POBOJNI PRAVNI POSLOVI

NIŠTAVNI POBOJNI
- obveza povrata u prijašnje stanje
- odgovornost za štetu
- posljedice poništenja ex tunc - kod pobojnih poslova nema mogućnosti oduzimanja danog ili primljenog u KORIST OPĆINE (jer je pobojnost ustanovljena u interesu stranaka u poslu)

- kad pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti, suugovaratelj te osobe nema pravo na potpunu restituciju, već samo može zahtijevati vraćanje onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrebljen u njezinu korist
- odgovornost za štetu postoji – ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara svom suugovaratelju za štetu zbog poništenja, pod uvjetom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti

- kod zablude druga strana ima pravo na naknadu, bez obzira što strana u zabludi nije kriva za nju

- ograničena poslovno sposobna osoba odgovara za štetu ako je LUKAVSTVOM uvjerila svog ugovaratelja da je poslovno sposobna.


4. TKO I U KOJEM ROKU MOŽE TRAŽITI PONIŠTENJE POBOJNOG PRAVNOG POSLA



TKO - stranke u poslu (i to one u čijem je interesu pobojnost ustanovljena)
- zbog ograničenja poslovne sposobnosti – poništenje može tražiti zakonski zastupnik, a i sama ta osoba, nakon što stekne punu poslovnu sposobnost
- zbog prijetnje, zablude, prijevare, može zahtijevati osoba koja je zbog toga zaključila posao
- kod prekomjernog oštećenja – oštećena stanka


ROK - SUBJEKTIVNI ROK = 1 godina – od saznanja za razlog pobojnosti

- OBJEKTIVNI ROK = 3 godine – od dana sklapanja pravnog posla

POSEBNI - ROK od 3 mjeseca za osobu koja nije imala sposobnost, kad stranke sposobnost od tog dana ide 3 mjeseca
ROKOVI - kod prekomjernog oštećenja 1 godina od sklapanja


C. KONVALIDACIJA

KONVALIDACIJA = naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova

I: NIŠTAVI POSLOVI
- u pravilu nema konvalidacije
- čl. 107. ZOO – “Ništav ugovor ne postaje pravovaljan kad zabrana ili koji drugi uzrok ništavosti naknadno nestane”

IZNIMKE:
1) ZABRANJENI POSLOVI KONVALIDIRAJU
a) ako je zabrana manjeg značaja
b) ako je posao izvršen


2) ZELENAŠKI POSLOVI KONVALIDIRAJU
a) kad oštećenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravičan iznos
b) rok za taj zahtjev = 5 godina od sklapanja posla
c) da sud udovolji zahtjevu, a udovoljit će ako je to moguće

3) POSLOVI ZA ČIJU VALJANOST SE ZAHTJEVA PISANI OBLIK, a nisu u pisanoj formi – KONVALIDIRAJU:
- da su ga stranke izvršile u cjelosti ili pretežitom dijelu
II. POBOJNI POSLOVI – u pravilu mogu konvalidirati
- stranka u čijem je intersu ustanovljena pobojnost odlučuje hoće li posao konvalidirati ili ne
- ako se odrekne prava na poništaj (osim kod prekomjernog oštećenja) ili ne podigne tužbu na poništenje – KONVALIDACIJA nastupa
- isto je i zakonski zastupnik ili nadležno državno tijelo ne podigne tužbu na poništenje
- pobojan posao konvalidira i ako zastupnik osobe ograničeno poslovno sposobne, naknadno odobri posao. To može učiniti i ograničeno poslovno sposobna osoba nakon stjecanja punoljetnosti.


D. KONVERZIJA

Čl. 106. ZOO. = Kad ništav pravni posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla, među strankama će vrijediti taj drugi pravni posao, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su stranke imale na umu kad su sklopile pravni posao i ako se može uzeti da bi one sklopile taj posao da su znale za ništavost svojega posla.
KONVERZIJA = pretvaranje ništavog u valjani pravni posao.


12. NEVALJANOST UGOVORA (NIŠTETNI I POBOJNI UGOVORI)

Pitanja:
1. Nabrojite razlike između ništetnih i pobojnih ugovora. Nabrojite neke od razloga ništetnosti i pobojnosti ugovora. Što je djelomična ništetnost?

Ništetni ugovori Pobojni ugovori
Ne proizvodi pravne učinke. Ne postaju valjani kad uzrok ništetnosti naknadno otpadne. Proizvode pravne učinke, ako ih se u određenom roku ne poništi.
Nastupa ex lege, a na njih sud pazi po službenoj dužnosti (ex offo), odluka suda ima deklaratorno značenje. Mora se podignuti tužba za pobijanje, odluka suda ima konstitutivno značenje.
Može se pozvati svaka zainteresirana osoba (i državni odvjetnik) Mogu se pozivati ugovorne strane, a iznimno i neke treće osobe.
Pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi. Subjektivni rok – poništenje se može zahtijevati u roku 1 g. od saznanju za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile.
Objektivni rok – krajnji rok 3 g. od dana sklapanja ugovora.
Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona moguća, a ako nije moguća, a ako nije moguća nastaje obveza naknade štete. Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona moguća, a ako nije moguća, a ako nije moguća nastaje obveza naknade štete.
Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora).

Razlozi ništetnosti Razlozi pobojnosti
Poslovna nesposobnost stranaka Ograničena poslovna sposobnost
Školski primjer i šala Prijetnja
Simulacija Zabluda (bitna i neskrivljena)
Fikcija Prijevara
Nesporazum Povreda načela jednake vrijednosti činidaba
Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe, itd. Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika

Djelomična ništetnost
Ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora, ali samo u slučaju kad ugovor može opstati bez te ništetne odredbe, a ta odredba nije bila uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda.
12.1. Konverzija i konvalidacija ugovora

Pitanja:
1. Što je konverzija? Što je konvalidacija? Mogu li ništavi i pobojni ugovori konvalidirati?

Konverzija (pretvaranje ništavog u valjani pravni posao)
Kad ništav ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor (ako je to u skladu s ciljem koji su imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništavost svoga ugovora) (najčešće zbog nepoznavanja pretpostavaka valjanosti).
Npr. stranke su htjele sklopiti mjenični zajam, ali nisu u mjenicu unijele sve bitne sastojke. Moguća je konverzija mjeničnog u obični zajam, a mjenica će služiti kao priznanica.

Konvalidacija (održavanje valjanosti ugovora)
Ništavi ugovori Pobojni ugovori
U pravilu ne mogu konvalidirati. Iznimke su: U pravilu mogu konvalidirati.
1) zabranjeni pravni posao ako je zabrana manjeg značaja i ako je posao izvršen, Npr. šepavi pravni posao, prekomjerno oštećenje
2) zelenaški ugovor ako u roku od 5 g. od sklapanja ugovora oštećenik podnese zahtjev za da se njegova obveza smanji na pravičan iznos, a sud tome udovolji. Npr. u zakonskom se roku ne podnese zahtjev za poništenje ugovora.


FIZIČKA OSOBA
Ř živ čovjek, kao subjekt prava
Ř Fizička osoba postaje se rođenjem, a prestaje smrću.
Ř Pravnu sposobnost stječe rođenjem, gubi je smrću.
Ř Pravna sposobnost ne može se oduzeti fizičkoj osobi.

PUNA ILI POTPUNA POSLOVNA SPOSOBNOST
Ř sa navršenih 18. godina života
Ř kad maloljetna osoba sa 16. godina sklopi brak
Ř maloljetnik sa navršenih 16. godina ako postane roditeljem
Ř ako je mentalno zdrav

OGRANIČENA I DJELOMIČNA POSLOVNA SPOSOBNOST
Ř osobe s ograničenom sposobnošću u pravilu mogu sklapati pravne poslove, a oni vrijede ako ih odobri zakonski zastupnik
Ř ograničeno poslovno sposobne osobe = one koje su nakon punoljetnosti djelomično lišene poslovne sposobnosti
Ř maloljetnik sa 15. godina navršenih, može samostalno upravljati imovinom koju je STEKAO RADOM

POTPUNA POSLOVNA NESPOSOBNOST
Ř maloljetnik do navršene 18. godine života, te punoljetne osobe koje su iz određenih razloga lišeni poslovne sposobnosti (duševni bolesnici)

PRAVNA OSOBA
Ř je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost
Ř da bi neka društvena tvorevina postala pravnom osobom potrebno je KUMULATIVNO:
a) da društvena tvorevina ima čvrstu i stalnu organizaciju
b) mora imati zasebnu imovinu
c) mora dobiti pravnu sposobnost
Ř jedinice lokalne uprave stječu pravnu sposobnost IZRAVNO, PROPISOM
Ř obujam prava i obveza koji nosi neka pravna osoba ovisi o cilju koji ta pravna osoba treba ostvariti
Ř u statutu je izražena STATIČKA VOLJA PRAVNE OSOBE
Ř DINAMIČKU VOLJU pravna osoba izvršava preko svojih TIJELA (ORGANA)
TIJELO ILI ORGAN
Ř fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju volju

13. OPĆI UČINCI UGOVORA

Pitanja:
1. Prema kome sve ugovori mogu stvoriti pravni učinak? Koje su posljedice neispunjenja ili zakašnjenja s ispunjenjem obveze i kada se dužnik oslobađa od odgovornosti?
2. Može li se ugovorom unaprijed ograničiti i isključiti odgovornost dužnika? Koji je obujam naknade štete? Što znači odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovora?


Stvaranje obveza za ugovaratelje
1. Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane.
2. Ugovor ima učinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je što drugo ugovoreno ili što drugo proizlazi iz naravi samog ugovora.
3. Ugovorom se može ustanoviti pravo u korist treće osobe.

Neispunjenje i zakašnjenje s ispunjenjem obveze
Posljedice neispunjenja obveze ili zakašnjenja s ispunjenjem Vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje štete koju je zbog toga pretrpio (dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar koja je objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio).
Oslobođenje dužnika od odgovornosti Ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunje¬njem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.
Ograničenje i isključenje odgovornosti Odgovornost dužnika za namjeru ili krajnju nepažnju ne može se unaprijed ugovorom isključiti ni ograničiti
Obujam naknade Obična šteta i izmakla korist te pravična naknada neimovinske štete.
Odgovornost zbog propuštanja obavijesti Odgovara za štetu koju pretrpi druga strana zbog toga što nije bila na vrijeme obaviještena.
Primjena odredaba o izvanugovornoj šteti Na naknadu ove štete na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZOO o naknadi izvanugovorne štete.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja
Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne (kakvoća i količina) i pravne nedostatke svog ispunjenja (dužan je štititi drugu stranu od prava i zahtjeva trećih osoba kojima bi njezino pravo bilo isključeno ili suženo). Primjenjuju se odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke.

Prigovor neispunjenja ugovora
U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije dužna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, ili ako što drugo proistječe iz naravi posla.
Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu može zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, može raskinuti ugovor (osim kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teške još prije sklapanja ugovora, a njezin suugovaratelj je to znao ili je morao znati.





14. RASKID UGOVORA

14. 1. Raskid ugovora zbog neispunjenja

Pitanja:
1. Na koji se način raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora i kada to nije? Kada se ugovor može raskinuti prije isteka roka?

Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu
Zahtijavati ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor jednostranom izjavom (ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu) / + pravo na naknadu štete

Ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora Ugovor se raskida po samom zakonu
Ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora Vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje (osim ako iz dužnikova ponašanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti ni u naknadnom roku).
Raskid ugovora prije isteka roka Kad je prije isteka roka očito da jedna strana neće ispuniti svoju obvezu iz ugovora.

14. 2. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Pitanja:
1. Što znači izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti? Kada se strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti? Može li druga strana održati ugovor kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti?

Pretpostavke
Ako se promijenjene okolnosti nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora,a ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.
Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje njezine obveze.
Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv